Vijest da BP, britanska naftna kompanija, otvara novo naftno polje pokraj obala Libije i ne bi bila neka vijest da se u međuvremenu nije pokazalo kako iza naftne katastrofe u Meksičkom zaljevu stoji puno više činjenica za koje se nije znalo. To se prije svega odnosi na dubinu na kojoj se nafta navodno vadila. Je li to razlog katastrofe ili je jednostavno pogođena nepregledna naftna žila koja se više ne može zaustaviti?
Iako ga je ekološka katastrofa u Meksičkom zaljevu mnogo stajala, BP za nekoliko tjedana počinje bušiti naftu uz libijsku obalu, točnije oko 200 kilometara zapadno od Bengazija, u Sirtskom zaljevu, i to navodno na oko 1800 metara pod morem, što je 250 metara dublje od bušotine u Meksičkom zaljevu.
Novo naftno polje navodno ima više nafte nego neka druga područja, poglavito Meksički zaljev, pa BP namjerava bušiti i dublje nego dosad.
Stručnjaci vjeruju da to naftno polje sadrži velike količine sirove nafte i više od 850 milijuna prostornih metara prirodnog plina, iako to još nije potvrđeno. Prema njihovim istraživanjima, to se naftno polje nalazi u geološkim slojevima koji su slabo propusni. Unatoč svim mjerama dodatnog opreza na kojima sada radi BP, stručnjaci se s pravom boje nove bušotine u Libiji. U javnost je nedavno procurila snimka podmorja Meksičkog zaljeva koja pokazuje da nafta nije šikljala samo kroz bušotinu koju je napravila potonula platforma Deepwater Horizont, nego i okolo, u obliku gejzira. Riječ je o svojevrsnom migracijskom kanalu nafte čiju je podvodnu žilu pogodio BP, nešto poput Ghawara u Saudijskoj Arabiji, odakle se na dan crpe milijuni barela nafte, ali joj se unatoč tome ne vidi kraj. Prema abiotičkoj znanosti, koja se bavi teorijom nastanka nafte, taj je kanal sličan onom u Meksičkom zaljevu, kaže stručnjak za abiogeno podrijetlo nafte Vladimir Kučerov, profesor na Tehnološkom kraljevskom institutu u Švedskoj i Ruskom državnom sveučilištu za naftu i plin.
Upozorava i na teške klimatološke posljedice: eksplozija nafte u Meksičkom zaljevu dogodila se u tekućoj liniji Golfske struje. Također je posve neizvjesno kako će tolika količina nafte utjecati na biokemijske procese koji se događaju u toj velikoj podmorskoj rijeci koja sjeverozapad Europe štiti od leda. Stručnjaci upozoravaju na sve mogućnosti, a jedna je da bi Golfska struja mogla promijeniti tok, što znači da bi i najmanje promjene Zemljina ekosustava na taj način mogle dovesti do klimatoloških promjena koje će pogoditi Englesku, Island, Norvešku i sjeverozapad Europe.
Ekolozi smatraju da bi slična nesreća u moru pokraj libijske obale mogla ugoziti Sredozemlje.
S visine veće od kilometra probili 9,5 kilometara zemljina omotača
Američka tvrtka Transocean, koja svojom naftnom platformom za ultraduboka bušenja crpi naftu dublje no što se dosad vjerovalo, radila je i u Meksičkom zaljevu za BP. Platforma Deepwater Horizon bušila je naftu na dubini od 10.685 metara, tvrde stručnjaci Transocean, iako je platforma plutala u moru 1260 metara iznad dna, što zapravo znači da je trebalo s visine veće od kilometra probiti skoro 9,5 kilometara Zemljina omotača da bi se uopće doprlo do nafte. Upravo je platforma Deepwater Horizon namijenjena vađenju nafte na ekstremnim dubinama, što se možda i nije znalo. Na svoju je poziciju došla 2001. godine, a može raditi i na dubinama do tri kilometara. Tako BP uz najdublje bušotine uopće, drži i rekord u bušotini koja se nalazi najdalje od dna, plutajući nad bezdanom dubine od 3051 metar, također u Meksičkom zaljevu. Prema pretpostavkama stručnjaka iz BP-a, ta bušotina otvara vrata izvora najmanje tri milijuna barela sirove nafte, što će sigurno razveseliti tržište željno nafte.