Koordinacija udruga brodara i brodograditelja Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji protivi se mogućnosti dogovora da se crnogorskoj floti izletničkih brodova registriranoj za područje nacionalne plovidbe odobri pristup i mogućnost rada u hrvatskom dijelu Jadrana, tzv. kabotaža.

U Koordinaciji brodara takav dogovor smatraju i nelogičnim u trenutku kada se Hrvatska izborila za petogodišnju odgodu kabotaže za europske kompanije od trenutka pristupanja Hrvatske u EU.

- Kakvo opravdanje se može naći za dogovor s Crnom Gorom i kako će Europa reagirati ako Crnogorcima odobrimo kabotažu, a europskim brodarima ne odobrimo?, na konferenciji za novinare zapitao je predstavnik Koordinacije brodara Niko Miljas.

No, Miljas kaže i to da bi se u pregovorima s crnogorskom stranom hrvatskim brodovima registriranim za područje nacionalne plovidbe trebala omogućiti kabotaža u Crnoj Gori, a Crnogorcima onemogućiti to isto u hrvatskim vodama. Taj stav ovako pojašnjava:

- Za njih bi to značilo prelazak iz niže u višu kategoriju bez prave kontrole jesu li ispunili sve kriterije o sigurnosti plovidbe i kvalifikaciji posada kakve moraju ispunjavati naši brodari, pa bismo mi bili u neravnopravnom položaju jer imamo znatno oštrije kontrole i veće troškove. S druge strane, mi ispunjavamo sve kriterije za uplovljavanje u crnogorske vode, kazao je Niko Miljas, spomenuvši i moralnu stranu eventualnog dogovora s Crnom Gorom:

- Ne smijemo zaboraviti ni da su Crnogorci prije 19 godina palili i potapali naše brodove i da smo zbog toga morali dizati kredite i gradili naše flote ispočetka.

Među predstavnicima Koordinacije brodara i brodograditelja bio je i brodograditelj Mato Šagarjelo koji je iznio problem malih škverova koji su bili pred odumiranjem zbog povećanja trošarina.

- Nula brodova, toliko je prodano otkad su se uvele trošarine pa do trenutka kada su smanjene. No, smatramo da to nije dovoljno i da trošarine treba još smanjiti, ako ne i u potpunosti ukinuti, kazao je Šagarjelo.

Mali škverovi imaju i problem s razgraničenjem pomorskog dobra (88 posto obale nije razgraničeno), a Niko Miljas u ime Koordinacije istaknuo je kako će se zahtijevati da se svi postojeći škverovi legaliziraju i unesu u prostorne planove.

Ministarstvo pomaže

Koordinacija udruga brodara inzistira na jačanju flote, posebice prije ulaska u Europsku uniju i dolaska konkurencije europskih brodara. Pri tome pomaže i Ministarstvo mora koje je od 2005. do 2009. izdvojilo 15 milijuna kuna poticaja za gradnju i rekonstrukciju brodova. Tim novcem izgrađena su 44 nova broda, a 18 ih je rekonstruirano, čime su brodari zadovoljnKoordinacija udruga brodara i brodograditelja Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji protivi se mogućnosti dogovora da se crnogorskoj floti izletničkih brodova registriranoj za područje nacionalne plovidbe odobri pristup i mogućnost rada u hrvatskom dijelu Jadrana, tzv. kabotaža.

U Koordinaciji brodara takav dogovor smatraju i nelogičnim u trenutku kada se Hrvatska izborila za petogodišnju odgodu kabotaže za europske kompanije od trenutka pristupanja Hrvatske u EU.

- Kakvo opravdanje se može naći za dogovor s Crnom Gorom i kako će Europa reagirati ako Crnogorcima odobrimo kabotažu, a europskim brodarima ne odobrimo?, na konferenciji za novinare zapitao je predstavnik Koordinacije brodara Niko Miljas.

No, Miljas kaže i to da bi se u pregovorima s crnogorskom stranom hrvatskim brodovima registriranim za područje nacionalne plovidbe trebala omogućiti kabotaža u Crnoj Gori, a Crnogorcima onemogućiti to isto u hrvatskim vodama. Taj stav ovako pojašnjava:

- Za njih bi to značilo prelazak iz niže u višu kategoriju bez prave kontrole jesu li ispunili sve kriterije o sigurnosti plovidbe i kvalifikaciji posada kakve moraju ispunjavati naši brodari, pa bismo mi bili u neravnopravnom položaju jer imamo znatno oštrije kontrole i veće troškove. S druge strane, mi ispunjavamo sve kriterije za uplovljavanje u crnogorske vode, kazao je Niko Miljas, spomenuvši i moralnu stranu eventualnog dogovora s Crnom Gorom:

- Ne smijemo zaboraviti ni da su Crnogorci prije 19 godina palili i potapali naše brodove i da smo zbog toga morali dizati kredite i gradili naše flote ispočetka.

Među predstavnicima Koordinacije brodara i brodograditelja bio je i brodograditelj Mato Šagarjelo koji je iznio problem malih škverova koji su bili pred odumiranjem zbog povećanja trošarina.

- Nula brodova, toliko je prodano otkad su se uvele trošarine pa do trenutka kada su smanjene. No, smatramo da to nije dovoljno i da trošarine treba još smanjiti, ako ne i u potpunosti ukinuti, kazao je Šagarjelo.

Mali škverovi imaju i problem s razgraničenjem pomorskog dobra (88 posto obale nije razgraničeno), a Niko Miljas u ime Koordinacije istaknuo je kako će se zahtijevati da se svi postojeći škverovi legaliziraju i unesu u prostorne planove.

Ministarstvo pomaže Koordinacija udruga brodara inzistira na jačanju flote, posebice prije ulaska u Europsku uniju i dolaska konkurencije europskih brodara. Pri tome pomaže i Ministarstvo mora koje je od 2005. do 2009. izdvojilo 15 milijuna kuna poticaja za gradnju i rekonstrukciju brodova. Tim novcem izgrađena su 44 nova broda, a 18 ih je rekonstruirano, čime su brodari zadovoljni.