S paketom turističkih zakona koji su po hitnoj proceduri donijeti krajem 2008. promijenjen je i način naplate boravišne pristojbe za nautičare. Tek prošlog tjedna, međutim, donijet je Pravilnik o obliku, sadržaju i vremenu važenja vinjete kojim je konačno definirano kako se izdaje vinjeta tko je izdaje, te uopće detalji o izgledu i važenju. Prema novome ove će vinjete kojima će nautičari dokazivati da su u paušalnom iznosu platili boravišnu pristojbu izdavati lučke kapetanije, dok su do sada boravišnu uplaćivali u marinama. Obveznici plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe su vlasnici ili korisnici plovila (nautičari) za sebe i sve osobe koje noće na plovilu što se koristi za odmor, rekreaciju ili krstarenje. Noćenjem se pak smatra boravak i noćenje u lukama nautičkog turizma, odnosno na vezu u nautičkom dijelu luke koja je otvorena za javni promet sukladno propisu kojim se uređuje pomorsko dobro i morske luke, ako se plovilo u tim lukama nalazi na stalnom ili povremenom vezu. Prema ovom Pravilniku pod plovilom se podrazumijeva svako plovilo duže od 5 metara s ugrađenim ležajevima, koje se koristi za odmor, rekreaciju ili krstarenje, a koje nije plovni objekt nautičkog turizma, odnosno plovni objekt za odmor i rekreaciju i plovni objekt za višednevna krstarenja na kojima se pružaju usluge chartera i crusinga.

Plovilo mora biti na vidljivom mjestu označeno vinjetom, a račun se uvijek mora nalaziti na plovilu, a zapovjednik plovila ga je dužan predočiti ovlaštenoj osobi na njezin zahtjev.

Novi sustav naplate boravišne je kao i većina promjena koje je u sustavu turističkih zajednica donio dosta problema. I prave porođajne muke. Ideja, je u konačnici i dobra, naime, cilj je u suradnji Ministarstva mora i Ministarstva turizma uspostava integralnog upravljanja sustavom nautičkog turizma te lakša kontrolira naplate boravišne pristojbe. Naime, o izdanim jedinstvenim vinjetama i računima, naplaćenim iznosima boravišne pristojbe, naknadama za sigurnost plovidbe, svjetlarini i ostalom će se voditi jedinstvena evidencija koju će moći koristiti nadležna tijela za nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom boravišne pristojbe, kao za jedinstvenu obradu statističkih podataka.

Dakle, dok se oko godine dana čekalo na upute iz nadležnog Ministarstva, marine su nautičarima koji su na godišnjem vezu, a kojima su prošlogodišnji ugovori isticali, naplatili godišnji paušalni iznos. No, uspostavilo se da po novom to ne vrijedi te da boravišnu moraju još jednom platiti po novom sustavu. Tko će im vratiti novac, ne zna se. Isto tako, problema je bilo i s raspodjelom prikupljenih sredstava pa su tako neke turističke zajednice koje su od nautičara imale najveći dio prihoda, odjednom ostale na suhom. Ključ za raspored novca prikupljenog od nautičara je konačno donijet krajem godine.

U Ministarstvu turizma navode kako je zakonom propisano kako se sredstva boravišne pristojbe, koja su prikupljena isključivo od nautičkog turizma i koja se uplaćuju na poseban račun Hrvatske turističke zajednice, moraju koristiti ciljano i to za unapređenje uvjeta, razvoj i promicanje nautičkog turizma. Sredstava od boravišne uplaćuju turističkim zajednicama na čijim se područjima ostvaruje turistički promet (40 posto), nacionalnim parkovima i parkovima prirode na čijim se područjima ostvaruje turistički promet u nautičkom turizmu (10 posto), a preostalih 50 posto sredstava koristi Hrvatska turistička zajednica.

Inače, paušalni iznos boravišne pristojbe nautičari mogu platiti za vremenska razdoblja od 8 dana, 15 dana, 30 dana, 90 dana i 1 godinu, no o kojem se iznosu radi tek će odrediti Vlada.

U Ministartsvu turizma navode kako novim zakonskim odredbama podržavaju realizaciju aktivnosti važnog strateškog dokumenta za hrvatski turizam, a to je Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. – 2019., poglavito dio koji se odnosi na održivo korištenje i upravljanje resursima, kao i na jačanje konkurentnosti svih subjekata u nautičkom turizmu.

Kako će konkretno izgledati naplata boravišne u lučkim kapetanijama i njihovim ispostavama te jesu li one pripremljene, pokušali smo doznati u Lučkoj kapetaniji Rijeka. Lučki kapetan Darko Glažar, pozdravio je suradnju dvaju Ministarstava navodeći kako će nautičarima vjerojatno trebati malo vremena da se upoznaju s novinama. Lučka kapetanija Rijeka pod sobom ima ukupno 19 ispostava, tako da nautičarima u PGŽ-u ne bi trebao biti problem naći mjesto gdje će uplatiti boravišnu. Naime, 2006. je otvorena ispostava Lopar, a lani Unije te Nerezine, koje za sada rade sezonski no u perspektivi bi ova ispostava trebala raditi cijele godine. Kako doznajemo od lučkog kapetana Glažara, u praksi bi naplatu boravišne trebalo odrađivati djelatnici Hrvatske turističke zajednice koji bi taj dio odrađivali u lučkim kapetanijama i ispostavama lučke kapetanije.

Što se pak vinjeta kojima se dokazuje prijava dolaska, ispunjenja uvjeta za plovidbu stranih plovila, tiče, bez obzira da li plovilo dolazi morskim ili kopnenim putem, ono ne može započeti plovidbu prije nego ishodi vinjetu, napominju u Lučkoj kapetaniji Rijeka. Glažar podsjeća kako vinjetu mora imati plovilo čija je duljina 3 metra ili veća, kao i plovilo kraće od tri metra ako ima ukupnu snagu porivnih strojeva 5 kW ili jaču.

– Vinjetu ne moraju imati plovila na vesla, bez obzira na svoju duljinu te plovilo dok se nalazi na čuvanju u luci ili drugom odobrenom mjestu. Dakle, dok je u takozvanim zimovalištima. Rok valjanosti vinjeta je godina dana od izdavanja, a ne od 1. siječnja. Prilikom izdavanja vinjete lučka kapetanija ili ispostava lučke kapetanije provjerava da li plovilo i posada ispunjavaju uvjete za plovidbu, navodi Glažar. Cijene ovih vinjeta kreću se od minimalno 140 do maksimalno 1.050 kuna za brodice od 11 do 12 metara. U zavisnosti od duljine jahte se pak naknade kreću od 1.225 kuna za jahtu od 12 do 15 metara, do maksimalno 1.750 kuna za jahtu duljine veće od 30 metara. Navedeni iznosi se umanjuju za 10 posto za svaku uzastopno izdanu vinjetu, do najviše 50 posto iznosa naknade. Ukoliko plovilo plovi bez vinjete kazne su od 3 do 10 tisuća kuna.

Sudeći po broju izdanih vinjeta, prošla nautička sezona i nije bila tako loša. U riječkoj Lučkoj kapetaniji lani su izdali oko 13 tisuća, odnono 2 posto više nego 2008. godine. Najviše ih je izdano na Rabu, nešto više od 4 tisuće, a slijede ispostave Punat i Lošinj.

 

Izvor: NoviList.hr; Alenka Juričić