Stručno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na svojoj je sjednici prošli tjedan, kako doznajemo, donijelo mišljenje prema kojem je gradnja LNG terminala na Krku »zahvat prihvatljiv za okoliš, uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite okoliša«. Kako odgovaraju u Ministarstvu, mišljenje stručnog povjerenstva mora još biti ispitano i provjereno, a dobije li konačno zeleno svjetlo, investitor može krenuti u ishođenje lokacijske dozvole. Podsjetimo, javna rasprava o utjecaju LNG-a na okoliš završena je u prosincu prošle godine, nakon čega se čekalo na mišljenje stručnog povjerenstva ministarstva Marine Matulović-Dropulić. Izdavanje lokacijske dozvole za gradnju sljedeći je veliki korak za krčki LNG, jer da bi terminal počeo s radom, kako je planirano, 2014. godine, lokacijska dozvola mora biti ishođena što ranije. Prema prvotnim planovima, odobrena je trebala biti već u prvoj polovici prošle godine, a početak gradnje bio je najavljivan već za ovu godinu, no zbog različitih okolnosti lokacijska će dozvola biti izdana najranije kroz mjesec-dva, a gradnja terminala započeti 2011. godine.
Zarada koja bi se mogla ostvariti iskorištavanjem svih potencijalnih sinergijskih efekata LNG terminala u Omišlju premašivala bi brojku od 220 milijuna američkih dolara godišnje, uz trajno zapošljavanje gotovo petsto ljudi, jedan je od zaključaka jučer predstavljene studije »Terminal ukapljenog prirodnog plina i njegov sinergijski potencijal za Primorsko-goransku županiju i šire okruženje«, autora Vladimira Medice, profesora Tehničkog fakulteta u Rijeci.
U raspravi koja je uslijedila nakon prezentacije studije predsjednika HGK-ŽK Rijeka Vinka Mičetića zanimalo je može li se investitorima uvjetovati veći udio domaćih izvođača radova i dobavljača opreme u izgradnji terminala. Predsjednik županijske Skupštine Marinko Dumanić predložio je stvaranje zakonske regulative koja će industrijske potrošače obvezati na korištenje plina kao energenta.
Dozu skepse kada je riječ o korištenju svih sinergijskih mogućnosti iskazao je Ante Ćurković iz HEP Razvoja, rekavši kako u praksi postoji mnogo problema, posebice sa stajališta isplativosti gradnje elektrane.
Branimir Horaček iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva studiju je nazvao vrlo kvalitetnim iskorakom u otvaranju novih percepcija korištenja LNG terminala.
– U ovom trenutku, međutim, tržišni odnosi nisu takvi da bi svi potencijali bili iskorišteni u punom smislu. Što se tiče izvođača radova i dobavljača, Hrvatska je prihvatila europske standarde i mi to ne možemo uvjetovati, rekao je Horaček. Povela se i rasprava oko koristi od LNG terminala za lokalnu i regionalnu zajednicu, a župan Zlatko Komadina na kraju je najavio da će županija još jednom predložiti Vladi uvođenje svojevrsne ekološke naknade za korištenje terminala.
– Ekologija nije trošak, nego ulaganje u budućnost, zaključio je Komadina.
Opskrba za srednju i jugoistočnu Europu
LNG terminal bit će na Krku smješten neposredno uz postrojenje DINA
Petrokemije, na lokaciji koju je Vlada RH u rujnu 2008. godine odabrala
kao najpovoljniju za izgradnju terminala. Terminal bi svoj rad trebao
započeti 2014. godine, s deset milijardi kubičnih metara plina godišnje,
u drugoj fazi povećavajući kapacitet na 15 milijardi. Terminal bi
trebao bi trebao plinom opskrbljivati tržišta srednje i jugoistočne
Europe. Svaki dioničar u konzorciju Adria LNG samostalno organizira
nabavu LNG-a. S obzirom na položaj Krka, neki izvori su očiti, poput
Bliskog Istoka, sjeverne i zapadne Afrike, ali mogu se koristiti i drugi
izvori iz cijeloga svijeta.
Komadina: Moramo iskoristiti sve što se može
Studija je izrađena kako bi se, prema riječima Primorsko-goranskog
župana Komadine, razmotrile sve mogućnosti iskorištavanja LNG terminala,
uz što manju ekološku devastaciju.
– Ako se nešto može iskoristiti, onda se to i mora iskoristiti. Ova
studija daje i ekonomsko opravdanje, a ne samo ekološko, da iskoristimo
sve sinergijske potencijale terminala, kazao je Komadina.
Proizvodnja etilena i za izvoz
Direktor Dine Emil Mandekić kazao je kako se cijeli projekt odvija
presporo.
– Mi smo svoj srednjoročni i dugoročni razvoj bazirali na LNG
terminalu. Prvenstveno na ekstrakciji etana i korištenju plina kao
energenta. Također, želimo izgraditi i kogeneracijsku elektranu.
Proizvodnjom etilena iz etana mogli bi izgraditi nova postrojenja za
proizvodnju polietilena, a i sam etilen bi, osim za svoje potrebe, mogli
proizvoditi i za izvoz, rekao je Mandekić.
Velik sinergijski potencijal LNG-a
Autor studije iznio je neke od mogućih rezultata iskorištavanja
sinergijskog potencijala LNG terminala.
– Godišnje bi se proizvelo suhog leda dovoljno za hlađenje 60.000
prostornih metara hladnjača na temperaturu od -40 stupnjeva Celzijevih,
zatim tekućeg dušika dovoljnog za brzo zamrzavanje 70.000 tona hrane,
188 MW neto električne energije te 400.000 tona etana, sirovine za
proizvodnju etilena u Dina Petrokemiji, rekao je Medica. |