Adria LNG poticat će odabranog EPC-a da što više uključi hrvatske podizvođače u posao gradnje u Omišlju. U uvjetima u kojima se sada posluje na tržištu, i puno manji zahtjevi su nam zanimljivi, a kamoli ne sudjelovanje u gradnji LNG terminala, sumira direktor GP Krk Josip Purić. Ujedno bi to bila i sintagma koja precizno oslikava puls biznismena regije, kada je u pitanju njihov interes za uključivanje u projekt realizacije LNG terminala na Krku.

U posvemašnjim prognozama kretanja oporavka svjetskih tržišta, gdje se čak u istom danu mogu iščitati i one optimistične, ali i krajnje pesimistične – Hrvatska je suočena s projektom gradnje LNG terminala u Omišlju, za čiju realizaciju investitori, Adria LNG, predviđaju visinu investicije od milijardu eura. Samo gradnja priključnog plinovoda, za koji je zadužen Plinacro, košta oko 200 milijuna eura. Oko 800 milijuna eura namijenjeno je za samu izgradnju LNG terminala, a hrvatski izvođači bi u toj svoti mogli participirati s 40 posto. Procjena je to, potvrđuje glasnogovornica Adria LNG-a Andrea Pavlović, na temelju dosadašnje prakse i udjela tzv. domaće komponente u izgradnji sličnih LNG terminala u Europi.

U sastavu Adria LNG d.o.o. trenutno su europske energetske kompanije E.ON Ruhrgas, Total, OMV, RWE i Geoplin. Očekuje se da će im se uskoro pridružiti Ina, HEP i Plinacro, sa zajedničkim udjelom od 25 posto.

EPC i podizvođači

Realizaciju gradnje terminala na Krku Adria LNG nedavno je prezentirala zainteresiranim domaćim gospodarstvenicima u HGK Županijskoj komori Rijeka, točno godinu dana prije raspisivanja tendera kojim će se izabrati glavni izvođač, nositelj posla gradnje terminala zadužen za poslove inženjeringa, nabavu i izgradnju, tzv. EPC.

Upravo će EPC potom na natječajima birati podizvođače za određene vrste radova po fazama gradnje terminala. U tom dijelu nalazi se prostor u kojem bi hrvatske tvrtke mogle konkurirati za dobivanje posla. Pavlović ističe da je godinu dana prije početka realizacije domaćim gospodarstvenicima transparentno predočeno pod kojim uvjetima investitori misle izgraditi terminal, kako bi se hrvatske tvrtke mogle pripremiti te ravnopravno konkurirati inozemnima. Adria LNG pak poticat će odabranog EPC-a da što više uključi u posao hrvatske podizvođače, u svim fazama gradnje.

No, ono što bi domaći gospodarstvenici htjeli postići jest jači angažman Vlade koji bi u konačnici rezultirao time da se hrvatskim tvrtkama na neki način »garantira« da će dobiti određene poslove na gradnji terminala, za koje su kvalificirane i referencama i certifikatima. Postotak budžeta koji bi se odnosio na domaće tvrtke, slažu se mnogi sugovornici, mogao bi biti i veći od 40 posto, no jednako tako izvjesno je da bi mogao biti i manji, ukoliko nacionalni izvođači ne prođu na natječajima.

Goran Brašnić, direktor »Vargona«, proizvođača plastičnih cijevi za odvodnju, jedne od zainteresiranih tvrtki za poslove na gradnji LNG terminala, osim što smatra da se već kasni s realizacijom projekta, naglašava da bi Vlada trebala jasno staviti do znanja investitorima da sve ono što se može odraditi u Hrvatskoj – to treba i odraditi u Hrvatskoj te da u startu treba definirati propozicije.

– Ne znam koliko će Vlada moći utjecati, ali bi bilo dobro da može, ističe Brašnić. Analizira da sve ovisi o tome što će investitor, odnosno operativac, natječajima tražiti, pa tako dodjelu poslova može uvjetovati i iskustvom na sličnim projektima, u kojem slučaju domaće tvrtke gube na konkurentnosti.

– To je kapitalni projekt i zaista bilo bi ga šteta propustiti. Sličan se neće dogoditi za 20 godina. Možda i nikad, ističe Brašnić.

Boris Pavković, jedan od direktora u Grupi Tekol-Teri, ističe da tvrtka ima kvalifikacije za obavljanje poslova na antikorozivnoj zaštiti u dijelu industrijskih i građevinskih postrojenja. No, procjenjuje da je za domaće tvrtke sada najvažnije da se upoznaju s mogućim pravilima igre, kad je u pitanju poštivanje svjetskih standarda i potrebnih certifikata, što će uz iskustvo – biti nužno za dobivanje poslova pri gradnji terminala na natječaju.

– Adria LNG ima volju, ali neće biti milosti kada izađu uvjeti natječaja, tu sve mora biti po standardu. Onaj tko ih ne ispunjava – otpada, ističe Pavković.

Šansa u udruživanju

Smatra da manje hrvatske tvrtke generalno nemaju šanse za dobivanje nekog posla u fazama gradnje, no pretpostavlja da bi više šansi imale kada bi se udružile te bi mogle postati eventualni kooperanti onim hrvatskim tvrtkama koje bi dobile posao. Kako je Pavković i predsjednik Udruženja strukovne skupine metaloprerađivača pri županijskoj komori, najavljuje skorašnji sastanak na kojem će se analizirati mogućnosti i načini prodora i tih, manjih tvrtki.

Zamjenik direktora GP Krk Željko Velnić ističe da je gradnja LNG terminala za GP Krk potencijalni posao vrijedan 80 milijuna eura, a takve investicije, otkako je izgrađena Dina Petrokemija ili Haludovo, na Krku nije bilo. Trenutno rade na recertificiranju sustava upravljanja kvalitetom i dobivanju drugih nužnih certifikata, a što se reference tiče, GP Krk nije radio u procesnoj industriji, no ima relevantnog iskustva u izgradnji rezervoara, platoa za Dinu, prilaznih cesta, a upravo izvode građevinske radove u Rafineriji Urinj.

Drugi je investitor najavio gradnju LNG terminala u susjedstvu, u Trstu, koji bi 2012. godine postao operabilan. Premda manjeg opsega godišnjeg protoka plina od planiranog hrvatskog LNG-a – oba terminala borila bi se de facto za isto tržište. Planirani kapacitet Adria LNG terminala u Omišlju je 10 milijardi kubičnih metara plina u prvoj fazi, odnosno 15 milijardi u drugoj fazi.

Rokovi • 2009. izrada studija procjena utjecaja na okoliš • <2009.-2010. izrada idejnog projekta • 2010. raspisivanje natječaja za izbor operativnog nositelja poslova gradnje, tzv. EPC-a, kojih u svijetu ima četiri do pet • od 2010. do 2011. ishodovanje lokacijskih i građevinskih dozvola • od 2011. do 2014. izgradnja terminala • 2014. ishodovanje uporabne dozvole • 2015. start rada terminala