U ovom je katalogu na jednostavan i pristupačan način dan prikaz luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značenja i ustanova koje upravljaju njima na području naše Županije. Ovaj katalog obiluje brojnim podacima i pojedinostima o našim lukama i županijskim lučkim upravama te budućim korisnicima na atraktivan i zanimljiv način pruža mogućnost uvida u njih.

Svrha je izrade ovoga kataloga ukratko prikazati najvažnije pojmove o dijelovima pomorskog dobra koji pripadaju morskoj luci otvorenoj za javni promet, te lučkoj upravi koja upravlja tim lukama. Korisnicima ovog kataloga pruža se uvid u prikaz zakonskih odrednica koje određuju ove pojmove te način na koji su one zaživjele na području Primorsko- goranske županije.

Odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03) određuje se:

1. Luka. Označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor sa sagrađenim i nesagrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe, te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi.

2. Luka otvorena za javni promet. Morska je luka koju uz jednake uvjete može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njezinoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. Mogu biti otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, te obuhvaćati jedan ili više lučkih bazena.

3. Lučko područje. Područje je morske luke koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen). Koristi se za obavljanje lučkih djelatnosti kojim upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije. Granica lučkog područja je istodobno i granica pomorskog dobra.

4. Lučka podgradnja (infrastruktura). To su operativne obale i druge lučke zemljišne površine, lukobrani i drugi objekti infrastrukture (npr. lučke cestovne i željezničke prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci i slično).

5. Lučka nadgradnja (suprastruktura). To su građevine sagrađene na lučkom području (upravne zgrade, skladišta, silosi, spremnici i slično), te drugi kapitalni prekrcajni objekti (stalno učvršćene dizalice i slično).

Djelatnost lučke uprave je, prema čl. 50 Zakona:

• briga o gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unaprjeđenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje;
• gradnja i održavanje lučke podgradnje;
• stručni nadzor nad gradnjom, održavanjem, upravljanjem i zaštitom lučkog područja (lučke podgradnje i nadgradnje);
• osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa, tehničko-tehnološkog jedinstva i sigurnost plovidbe;
• osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes ostalih gospodarskih subjekata;
• usklađivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju gospodarsku djelatnost na lučkom području;
• donošenje odluke o osnivanju i upravljanju slobodnom zonom na lučkom području, sukladno propisima koji uređuju slobodne zone;
• ostali poslovi utvrđeni zakonom.

Temeljem čl. 60. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, prihodi lučke uprave su:

• lučke pristojbe
• naknada od koncesija za lučke djelatnosti
• sredstva iz proračuna osnivača
• ostali prihodi.

Tijela lučke uprave čine Upravno vijeće i ravnatelj.

Upravno vijeće ima 5 članova. Dva člana i predsjednika imenuje osnivač, jednog člana ministar iz redova lučke kapetanije, i jednog člana imenuju predstavnici ovlaštenika koncesije na području lučke uprave.

(Za više informacija o pojedinim lučkim upravama kliknite na njih)

1. Županijska lučka uprava Bakar - Kraljevica
   1.1. Luka Bakar
   1.2. Luka Bakarac
   1.3. Luka Črišnjeva
   1.4. Luka Kraljevica

2. Županijska lučka uprava Cres
   2.1. Luka Merag
   2.2. Luka Porozina
   2.3. Luka Beli
   2.4. Luka Cres
   2.5. Luka Martinšćica
   2.6. Luka Valun

3. Županijska lučka uprava Crikvenica
   3.1. Luka Crikvenica
   3.2. Luka Jadranovo
   3.3. Luka Selce

4. Županijska lučka uprava Krk
   4.1. Luka Valbiska – trajektna
   4.2. Luka Baška
   4.3. Luka Glavotok i lučica
   4.4. Luka Klimno
   4.5. Luka Krk
   4.6. Luka Malinska
   4.7. Luka Njivice
   4.8. Luka Omišalj
   4.9. Luka Punat
   4.10. Luka Stara Baška
   4.11. Luka Šilo
   4.12. Luka Voz
   4.13. Luka Vrbnik

5. Županijska lučka uprava Mali Lošinj
   5.1. Luka Mali Lošinj
   5.2. Luka Baldarka
   5.3. Luka Čikat
   5.4. Luka Ilovik
   5.5. Luka Jadrišćica
   5.6. Luka Nerezine
   5.7. Luka Osor
   5.8. Luka Rovenska
   5.9. Luka Srakane Vele
   5.10. Luka Sv. Martin
   5.11. Luka Susak
   5.12. Luka Unije
   5.13. Luka Veli Lošinj

6. Županijska lučka uprava Novi Vinodolski
   6.1. Klenovica
   6.2. Luka Novi Vinodolski
   6.3. Luka Porto Teplo

7. Županijska lučka uprava Opatija - Lovran - Mošćenička Draga
   7.1. Luka Ika
   7.2. Luka Lovran
   7.3. Luka Medveja
   7.4. Luka Mošćenička Draga
   7.5. Luka Opatija
   7.6. Luka Opatija – privezište Dražica
   7.7. Luka Opatija – privežište Ičići
   7.8. Luka Opatija – privezište Portić
   7.9. Luka Volosko
   7.10. Luka Volosko – privezište Preluk

8. Županijska lučka uprava Rab
   8.1. Luka Mišnjak
   8.2. Luka Goli otok – Melna
   8.3. Luka Goli otok – Tetina
   8.4. Luka Lopar
   8.5. Luka Pudarica
   8.6. Luka Rab
   8.7. Luka Sv. Grgur

AKTIVNOSTI ŽUPANIJSKIH LUČKIH UPRAVA

U proteklom petogodišnjem razdoblju, od osnivanja lučkih uprava do danas, nastavljeno je sve uspješnije poslovanje: upravljanja, izgradnje i korištenja 55 razvrstanih luka otvorenih za javni promet.

Osnovni pravci djelovanja županijskih lučkih uprava su:

   1. Održavanje i razvitak lučke infrastrukture i suprastrukture
   2. Održavanje lučkog prometa i sigurnosti plovidbe u luci, posebice u trajektnim lukama
   3. Ekološka zaštita lučkog područja - promicanje i zaštita mora, podmorja, morske obale i okoliša unutar lučkog područja
   4. Održavanje reda u lukama


U počecima djelovanja, lučke uprave zatekle su nezadovoljavajuće stanje lučkog područja, pogotovo se to odnosi na stanje podgradnje na operativnom dijelu obale, najčešće masivne gradnje u kamenu i betonu, od kojih je većina zahtijevala sanaciju podmorskih oštećenja, uređenje zaravna operativnih obala i obala za privez brodica, te zamjenu dotrajale opreme i naprava za privez.

Niska je bila razina i standard opremljenosti luka dizalicama, plutajućim dokovima - pontonima, lučkim svjetlima, priključcima za struju i vodu te ostalim gospodarskim sadržajima: stanicama za opremu plovila gorivom, različitim ugostiteljsko- turističkim sadržajima i slično.

Sve je to uvjetovalo da se u planskim dokumentima unese potreba izgradnje, održavanja i modernizacije važnijih infrastrukturnih i suprastrukturnih objekata u lukama, te vodi stalna briga o održavanju, saniranju, rekonstrukciji i gradnji infrastrukture i suprastrukture na lučkom području u funkciji modernizacije i razvitka luka, te stvaranja uvjeta za kvalitetno obavljanje lučkih djelatnosti:

- privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, športskih i drugih brodica;
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba i putnika;
- skladištenje i prenošenje roba i drugih materijala;
- ostale gospodarske djelatnosti – opskrba brodova i brodica gorivom, pružanje usluga putnicima, i slično.

Među najznačajnijim investicijskim ulaganjima u proteklom razdoblju treba izdvojiti sanacije lučke podgradnje u lukama Cres, Vele Srakane, Bakar, Selce, Rovenska, Klenovica, Volosko, Ičići, Lopar, Rab, Črišnjeva i Novi Vinodolski.

Jednako tako značajna je izgradnja I. faze lučice Grabar - izdvojenog bazena luke Cres, utvrdice u luci Lopar, postavljanje zaštitnog valobrana u luci Mali Lošinj, te započeti radovi na dogradnji trajektnog pristaništa Merag produženjem postojećeg veza i izgradnjom novog veza za istodobno pristajanje dva trajekta u svim vremenskim uvjetima. Obavljene su i pripremne aktivnosti za stvaranje jednakih uvjeta i u trajektnoj luci Valbiska, kojoj bi veći kapacitet osigurao status ishodišne luke za povezivanje sa svim kvarnerskim i drugim jadranskim otocima.


Lučke uprave vode brigu o održavanju trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa i poduzimaju mjere za povećanje sigurnosti prometa u lukama. Posebna se pažnja posvećuje održavanju dubine mora u luci i na sidrištu luke, prati stanje lučke opreme i uređaja, poduzimaju mjere unaprjeđenja i osiguranja tehničko-tehnološkog jedinstva.

Jednako se tako posebnom pažnjom pristupa provedbi pripremnih aktivnosti za održavanje turističke sezone, u sklopu kojih se provode organizacijske pripreme za povećani promet i prihvat izletničkih brodova i brodica u lukama tijekom ljeta. To uz kadrovsku ekipiranost sezonskim djelatnicima uključuje i ulaganje maksimalnih napora da se vlasnici izletničkih brodova i brodica disciplinirano ponašaju prilikom zadržavanja u luci - obavljanju prihvata, priveza, smještaja i naplate lučkih pristojbi za vez, načinu sidrenja - te poštivanju ostalih pravila o sigurnosti prometa u akvatoriju luka i neposredno izvan njih.

Opsežne radnje provode se i u trajektnim lukama kako bi se tijekom sezone zbog višestrukog povećanja prometa putnika i vozila izbjegle velike gužve i duža čekanja na ukrcaj/iskrcaj, te povećala njihova protočnost. Stoga se istodobno s kapitalnim ulaganjima, obavljaju manje sanacije i tekuća održavanja luka, uređuju se vodoravna i okomita signalizacija, postavljaju i zamjenjuju gumeni odbojnici, uređuju sanitarni čvorovi, te provode brojne druge aktivnosti i zahvati.


Neprekidno se provode aktivnosti u preventivnoj zaštiti od ekoloških opasnosti kod iznenadnih onečišćenja mora pa je u tu svrhu nabavljena specijalizirana oprema i zaštitna sredstva (biorazgradivi disperzanti, ručne tlačne šprice, apsorbensi u prahu, upijajuće brane i krpe) te kontejneri za krupni otpad i otpadna ulja.

Provodi se i koordinacija, organizacija i provedba sustavnog čišćenja kopnenog dijela luke i podmorja.

Pruža se financijska potpora raznim znanstveno-stručnim projektima, zbornicima i časopisima, koji se bave problematikom zaštite krajobraza, posebice mora i priobalja, kao i ekološkim udrugama i centrima koji se bave očuvanjem okoliša, zaštitom prirode, promicanjem održivog razvitka svoje sredine i programima ekološke izobrazbe najmlađe populacije i mladeži.


Osigurano je održavanje reda u lukama, uspostavljenom koordinacijom s poznatim korisnicima luka, utvrđivanjem pravila ponašanja i uvjeta korištenja luka svih korisnika. Tako se utvrđuje postupak javljanja načina uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, sidrenja i isplovljavanja; sigurnost brodova i brodica u luci; raspored i raspodjelu vezova u luci za brodove i brodice; održavanje vezova, sidrišta i zimovališta u luci; utvrđuju se lučke tarife i provodi naplata i drugo.

Financijski pokazatelji poslovanja županijskih lučkih uprava

Početni su prihodi 2000. godine županijskih lučkih uprava iznosili oko 6 milijuna kuna, a danas su više nego trostruko uvećani i iznose oko 21,5 milijuna kuna. Rezultat je to značajnog povećanja prihoda ostvarenih od lučkih pristojbi, koje udjelom od 70 % čine glavni izvor prihoda, posebice otočnih lučkih uprava.



U istom omjeru kreće se iznos sredstava izdvojen za investicijska ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju lučke podgradnje, koja na taj način predstavlja udjel u rashodima.

Primorsko-goranska županija kao osnivač lučkih uprava aktivno sudjeluje, nadzire i koordinira njihov rad, te pruža određenu financijsku potporu.


Tako je u proteklom razdoblju iznosom od 6,5 milijuna kuna proračunskih sredstava sufinancirana sanacija, rekonstrukcija i dogradnja već spomenutih i drugih kapitalnih objekata lučke podgradnje i nadgradnje. Iznosom od jedan milijun kuna dodatnih sredstava poticane su lučke aktivnosti radi podizanja razine usluga, uključujući i ekološku opremu luka.

Županijsko je poglavarstvo u ožujku 2005. godine osnovalo Proračunski investicijski fond županijskih lučkih uprava u Primorsko-goranskoj županiji (u daljnjem tekstu: Fond). Svrha je osnivanja Fonda namjensko raspolaganje financijskim sredstvima koja se koriste za gradnju i održavanje objekata lučke podgradnje i nadgradnje unutar lučkog područja luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značenja. Uvjeti i način korištenja sredstava Fonda, te utvrđivanje prednosti, odnosno objekata infrastrukture i suprastrukture čija će se gradnja i održavanje financirati iz sredstava Fonda, uređeni su Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja sredstava Proračunskog investicijskog fonda županijskih lučkih uprava Primorsko goranske županije (Sl.n. 19/05).



Razvidno je da su lučke uprave u proteklom petogodišnjem razdoblju od 2000. do 2005. godine uspješno poslovale. Raspolagale su značajnim financijskim sredstvima kojima je nastavljen neprekidni proces sanacije i izgradnje lučke podgradnje i nadgradnje radi modernizacije luka koje će zadovoljavati razvojne interese i potrebe obalnog stanovništva, turista te oživljavati prometnu povezanost. Na taj su način ostvareni pozitivni pomaci u oživotvorenju zakonskih odredaba za upravljanje, održavanje, gradnju i korištenje luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značenja za koje su nadležne.

Impresum

Nakladnik	Primorsko-goranska županija, Rijeka, Adamićeva 10
Za nakladnika	Zlatko Komadina
Izvršni nakladnik	Glosa d.o.o. Rijeka
Za izvršnog nakladnika	Ksenija Čulina
Član Županijskog poglavarstva	Ivo Zrilić
Izrađivač Kataloga	Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze, Rijeka, Ciottina 17b
Pročelnik	Nikola Mendrila
Voditeljica izrade Kataloga i urednica	Rajka Zlatić
Suradnici	ravnatelji županijskih lučkih uprava: Berislav Antić, Velimir Antić, Vanja Debelić, Zdravko Debelić, Franjo Matejčić, Dijana Mihaljević, Anđelko Petrinić, Gracijano Petrinić
Grafički prilozi	Arhiva Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze, Obradio Eugen Gudac.
Fotografije	Arhive Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze te županijskih lučkih uprava, Eugen Gudac, Alan Horvat, Nadir Mavrović, Marko Randić
Grafičko uređenje	Jasminka Maržić-Kazazi, Tisak Tipomat, Velika Gorica